- Integracije
- Cijene
- Centar za pomoć
- Centar za učenje keyboard_arrow_down
Istočna Europa najsiromašniji je dio Europe, ali hvata korak s digitalnim tehnologijama. Stanovništvo te regije sve je više povezano s internetom, uključujući društvene mreže i e-trgovinu. Dropshipping u istočnoj Europi mogao bi biti uspješan pothvat s obzirom na sljedeće statistike.
Istočna Europa obuhvaća 10 zemalja s ukupnom populacijom od otprilike 290 milijuna, prema podacima Ujedinjenih naroda 2023. godine..
Zemlja | Populacija 2023. godine |
---|---|
Rusija | 146 milijuna |
Ukrajina | 44 milijuna |
Poljska | 38 milijuna |
Rumunjska | 19 milijuna |
Češka | 11 milijuna |
Mađarska | 10 milijuna |
Bjelorusija | 9 milijuna |
Bugarska | 7 milijuna |
Slovačka | 5 milijuna |
Moldavija | 4 milijuna |
Istočna Europa bilježi najveći porast broja korisnika interneta. Izvješće ističe da je taj rast iznosio 4,7 % u istočnim nacijama u usporedbi s manje od 2 % na sjeveru, zapadu i jugu.
Ta će se brojka poboljšati. Statista predviđa da će broj korisnika interneta u istočnoj Europi porasti za 6,91 % za razdoblje 2022. – 2028. Procjenjuje se da će se gotovo 205 milijuna ljudi koristiti internetom u 2023. godini. Ta će brojka vjerojatno iznositi otprilike 215 milijuna do 2028. godine.
Ovo su stope prodiranja interneta za zemlje istočne Europe, koje navodi Data Reportal, 2022.
Bivše sovjetske nacije skočile su naprijed s ultrabrzim optičkim internetom. U članku objavljenom u Nesti 2015. godine ističe se kako je istočna Europa instalirala najnoviji optički internet nakon godina postojanja nekih od najlošijih telekomunikacija. Počevši od nule i dodavanjem optike umjesto zamjene bakrenih internetskih kabela, istočna Europa mogla je brzo i jeftino zaobići stare tehnologije.
Digitalno gospodarstvo procvjetalo je u regijama srednje i istočne Europe (CEE). Istraživanje McKinsey Digital iz 2017. – 2021. pokazalo je da je u deset zemalja – Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Latviji, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Slovačkoj i Sloveniji, digitalno gospodarstvo poraslo za 51 % (42 milijarde eura).
Ta digitalna ekonomija uključuje e-trgovinu, vlade i tvrtke koje troše na IKT i na tehnologije kao što su pametni telefoni i prijenosna računala.
U istom razdoblju, zemlje srednje i istočne Europe nadmašile su ostatak Europe u rastu BDP-a. Podaci iz McKinseyjevog izvješća pokazuju da je rast BDP-a iznosio 3,6 % u deset zemalja srednje i istočne Europe u usporedbi s 2,8 % u sjevernoj Europi i 0,2 % u Velikoj petorci, odnosno u UK-u, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Španjolskoj.
Prema Statista , očekuje se da će tržište e-trgovine u istočnoj Europi doseći 61 milijardu € do 2023. godine. Predviđa se godišnji rast od 13,5 % (u usporedbi s europskim prosjekom od 10 %). Sveukupno, za cijelu regiju, prodiranje internetske kupnje nisko je na 48 % u 2023. godini. Međutim, postoji prostor za mogućnosti ovisno o zemlji.
Moda i elektronika najpopularniji su proizvodi koji se kupuju na internetu u 2023. godini s 18,7 % odnosno 18,3 %, navodi Statista. Nakon toga slijede zdravstvena i kućna njega (8,5 %), namještaj (7,6 %), igračke, hobiji i uradi sam (5,9 %).
Online kupnja postaje sve popularnija u nekim istočnim zemljama. Čak 84 % stanovništva Češke i Slovačke kupilo je proizvode na internetu 2021. godine, navodi Destatis.
U Mađarskoj je 74 % stanovništva kupilo proizvode putem interneta u 2021. godini, na temelju podataka iz Izvješća o e-trgovini za Europu 2022. godine.. Procjenjuje se da otprilike 3,7 milijuna Mađara redovito naručuje putem interneta.
U međuvremenu, u Poljskoj, isto izvješće pokazuje da je 70 % stanovništva kupilo robu online u 2021. godini. Starije generacije u toj zemlji zainteresirane su za e-trgovinu. 94 % Poljaka u dobi od 55 do 64 godine izjavilo je da se koriste online bankarstvom, a 12 % zainteresirano je za digitalnu kupnju.
Iako tržište e-trgovine nije zrelo kao u drugim dijelovima Europe, navike se mijenjaju. Poljska, Češka i Slovačka, naročito, ostvaruju uzbudljiv napredak prema tome da budu ravnopravne sa zemljama sjeverne i zapadne Europe. Online kupci općenito više vole domaće web-stranice za e-trgovinu i načine plaćanja pouzećem. S obzirom na navedeno, tržišno natjecanje iznimno je nisko, zbog čega je to područje od interesa kao potencijalna regija za ciljanje online potrošača.